Kategorija: Uncategorized

Pod stresom ste i osjećate se bespomoćno? Preplavljeni ste emocijama koje ne možete kontrolirati? Ne možete smiriti svoj um koji divlja? Frustrirani ste situacijom, ali više nemate ni energije niti vremena baviti se sa stresom? Samo želite da sve što vas pritišće nestane i prestane. Jeste li čuli za mindfulness, jednostavnu i efikasnu antistresnu tehniku? Krenimo redom…

Stresna reakcija

Stres je vaša automatska reakcija na neki događaj ili situaciju koju vi u tom trenutku percipirate kao stresnu. Vaša stresna reakcija se sastoji od reakcije vašeg tijela, vaših misli i vaših emocija, a sve to rezultira vašim stresnim ponašanjem u obliku borbe, bijega ili paralize. 

Stresnu reakciju najčešće nemate pod kontrolom jer je ona nesvjesna i automatska. (Postoji dobar razlog i za to, ali o tome neki drugi put!) I zato vam predstavlja izazov. No ako ju uspijete osvijestiti u trenutku kada se javi i zaustaviti taj brzi automatizam, tada ju možete i svjesno promijeniti. 

Kako promijeniti stresnu reakciju

Ako je stresna reakcija problem zato što je nesvjesna i automatska, znači da ćemo ju lakše moći promijeniti ako smo više svjesni i prisutni. No postati svjestan i prisutan u trenutku intenzivne stresne reakcije nije nešto što se može postići preko noći.

I tu je svakodnevna primjena mindfulnessa ključna. 

Naime, osnovna namjera mindfulness vježbi je da ste više prisutni u sada i ovdje i svjesni svojeg tijela, misli i emocija. Ako ste tijekom dana više prisutni i svjesni, puno ćete lakše na vrijeme prepoznati stresnu situaciju te učiniti potrebne korake kako bi ona prestala biti burna i preplavljujuća kao do sada. 

Malo po malo vaša automatska stresna reakcija postaje svjesni, konstruktivan i kreativan odgovor na situaciju. S vremenom vam se vrati unutarnji mir i ravnoteža. Jednostavno se oslobodite okova stresa i ponovno imate moć nad svojim životom.

Mindfulness kao antistres

Mindfulness je ustvari način života koji se kao antistresna tehnika koristi već pedesetak godina. Osnivač mindfulnessa je američki doktor Jon Kabat Zinn koji je osnovao Kliniku za smanjenje stresa 1979. u SADu te je osmislio dvomjesečni mindfulness program koji spaja elemente yoge, budizma i zapadne medicine u jednu dobitnu zaokruženu cjelinu. 

Postoji cijeli niz istraživanja o benefitima mindfulnessa koje možete lako pronaći na webu, od smanjenja stresa do većeg fokusa, smirenijeg uma, boljeg fizičkog zdravlja, lakše samoregulacije emocija, smislenijih odnosa, bržeg rješavanja problema, …. Zbog svojih odličnih rezultata i prilično jednostavne primjene, raširio se i poslovnim svijetom i obrazovanjem. 

Moj najdraži benefit mindfulnessa je transformacija odnosa. Naime, nakon nekog vremena mindfulness alati vam mogu pomoći unaprijediti i poboljšati komunikaciju i izbaciti stres iz svih privatnih i poslovnih odnosa. 

Ponovit ću još jednom: izbaciti stres iz svih odnosa.

Zvuči predobro da bi bilo istinito, zar ne? 

Život sa skladnim odnosima, život u kojem vas nitko ne živcira, život u kojem vam zbog nikoga ne pada mrak na oči, život u kojem smireno i veselo razgovarate sa svojim namrgođenim tinejdžerom, život u kojim se svaki dan smijete umjesto svađate s partnerom.

Ma daj, Lana, sada pretjeruješ?!? 

Ok, ok. Tu i tamo se znamo posvađati, ali svađe su kratke i konstruktivnije, više se ne durim danima i ne shvaćam to osobno. I istina, ponekad i dalje kolutam očima kada me mama nazove peti put u pola sata. Ali, inače, fakat funkcionira. 

Ako mi i dalje ne vjerujete, najbolje je da se uvjerite sami kako mindfulness brzo mijenja percepciju kroz sljedeću vježbu.

Mindfulness vježba: Svjesnost položaja tijela

Zažmirite i udahnite nekoliko puta. Osvijestite kako dišete. Osvijestite zrak kako ulazi i izlazi iz tijela. Primijetite položaj svog tijela. Osjetite dodir stolice na stražnjici i leđima. Osjetite dodir stopala i poda. Osvijestite svoju težinu kako pritišće stolicu. 

Obratite pažnju na ramena i ruke. Primijetite težinu mobitela u ruci. Osjetite glatkoću ekrana pod jagodicama. Nekoliko puta udahnite i izdahnite te polako otvorite oči.

Kako ste sada? Jeste li prisutniji u svom tijelu? Jeste li više u sadašnjem trenutku?

Kada je u vanjskom svijetu kaos, jednostavno zaboravimo da u unutarnjem svijetu uvijek možemo pronaći mir! 

Mindfulness nam pomaže da se sjetimo 🙂

Vidimo se:)

Lana,

mindfulness&antistres edukatorica

*****

>>> Ako ti se sviđa moj blog, pretplati se na TJEDNI NEWSLETTER.

>>> Ako više voliš gledati video, pretplati se na YOUTUBE KANAL.

>>> Ako želiš raditi sa mnom, javi se na info@teach2heal.com.hr.

Prakticirati mindfulness možete u svakom trenutku pa čak i na radnom mjestu. Svakodnevnim vježbama koje nas povezuju s tijelom kao što su svjesno disanje ili svjesno kretanje osnažujemo prisutnost u sadašnjem trenutku, a prisutnost djeluje kao sidro u olujnim situacijama. 

Slobodno isprobajte neke od sljedećih vježbi koje odgovaraju vama i vašem radnom mjestu. 

Svjesno disanje 

Sjednite uspravno, stopala su na podu i ruke u krilu.  Zatvorite oči. Dišite. Dok udišete fokusirajte se na zrak koji ulazi, primijetite gdje ga najviše osjetite. Dok izdišete fokusirajte se na zrak koji izlazi. Osvijestite svoje disanje, osvijestite kako zrak ulazi i izlazi. Nekoliko puta ponovite. Ako dođu misli i ometaju vam fokus, to je ok. Misli to rade. No vi samo polako vratite fokus na disanje. Kada ste spremni, polako otvorite oči. Vježbu možete raditi više puta tijekom dana. Oči mogu biti i otvorene, ali pogleda fiksiranog u pod ispred vas.

Svjesno ispijanje kave

Sjednite sami i u tišini svjesno ispijajte kavu ili čaj. Prvo primijetite šalicu u kojoj se nalazi, primite ju u ruku i osjetite dodir na koži, zatim pomirišite kavu/čaj te osvijestite kako miris djeluje na vaše tijelo. Primijetite boju i gustoću napitka. Zatim uzmite gutljaj, svjesno i polako uživajte u okusu i mirisu. Prisutni ste u svom iskustvu. Povezani ste sa svojim tijelom. Um je smiren i dopušta vam ovaj trenutak uživanja u šalici kave. Ipak i um voli kavu 🙂 ili čaj

Svjesno hodanje 

Dok hodate prema autu ili toaletu, fokusirajte se na ono što trenutno radite, a to je hodanje. Samo svjesno hodajte. Primijetite sve dijelove tijela koji sudjeluju u hodanju. Osvijestite dodir cipele i podloge, osjetite kako se odjeća njiše, obratite pažnju na disanje, osvijestite kako tijelo prolazi kroz zračni prostor. Pomicanje ruku, savijanje koljena, Probajte primijetiti što više detalja. Kao da gledate usporeni film svojeg hodanja. Pritom dišite 🙂

Svjesno promatranje interijera

Promotrite svoje radno mjesto i prostoriju u kojoj sjedite kao da je vidite prvi put. Primijetite vrstu i boju poda, osvijestite kakvi su zidovi i što je na njima, primijetite namještaj i opremu. Osvijestite druge ljude. Primijetite kako su obučeni, kakvo im je držanje tijela, a kakav izraz lica. Primijetite svoj radni stol i osjetite ga pod rukama. Budite prisutni u svojoj stolici i osjetite dodir naslona na leđima. Udahnite i izdahnite te krenite s poslom.

Obratite pažnju kako se osjećate prije i poslije pojedine vježbe te ju ponavljajte barem 7 dana prije nego donesete zaključak je li funkcionira ili ne. 

Svakodnevna svjesnost i prisutnost je prvi korak prema životu s manje stresa.

Vidimo se:)

Lana,

mindfulness & antistres edukatorica

*******

>>> Ako ti se sviđa moj blog, pretplati se na TJEDNI NEWSLETTER.

>>> Ako više voliš gledati video, pretplati se na YOUTUBE KANAL.

>>> Ako želiš raditi sa mnom, javi se na info@teach2heal.com.hr.

Istraživanje pod nazivom Mental Health at Work – Managers and Money koje je proveo The Workforce Institute (UKG) krajem 2022. godine na 3400 ispitanika iz 10 zemalja pokazuje da je 40% zaposlenika stalno ili često pod stresom zbog posla. 

Nadalje, zaposlenici smatraju da menadžeri utječu na njihovo mentalno zdravlje u jednakoj mjeri kao životni partneri (69%), a više nego doktori (51%) ili psihoterapeuti (41%).

Također, 78% zaposlenika kažu da stres negativno utječe na njihovu produktivnost. Nadalje, stres povezan s poslom negativno utječe i na privatni život zaposlenika (71%), sveukupnu dobrobit (64%) i međuljudske odnose (62%).

Jedna trećina zaposlenika smatra da menadžeri nisu svjesni svojeg utjecaja na dobrobit članova tima te bi ih 70% željelo da njihova firma i menadžeri rade više na području mentalnog zdravlja zaposlenika. Nadalje, istraživanje je također pokazalo da bi dvije trećina zaposlenika radije izabrala posao s manjom plaćom u firmi koja više podržava njihovu mentalnu dobrobit.

Važno je napomenuti da su menadžeri nešto češće pod stresom od ostalih zaposlenika, a njih 25% često ili čak stalno osjećaju simptome izgaranja na poslu. Također, 40% ljudi na top menadžerskim pozicijama kažu da je vjerojatno da će unutar jedne godine dati otkaz zbog stresa povezanog s poslom.

Stanite na trenutak-dva!

Je li se samo meni čini da je došlo vrijeme da firme preuzmu inicijativu i stresu kaže STOP?

Stres zaposlenika je izazov koji je rješiv ako se firme odluče njime pozabaviti i poduzimati potrebne korake. Prvi korak je odlučiti da je došlo vrijeme za promjene!

Došlo je vrijeme da poslodavci preuzmu odgovornost i pruže podršku svojim menadžerima i zaposlenicima da se lakše oslobode okova stresa te ponovno slobodno uživaju u svom poslu i privatnom životu!

Vidimo se 😉

Lana

mindfulness & antistres edukatorica

*******

>>> Ako ti se sviđa moj blog, pretplati se na TJEDNI NEWSLETTER.

>>> Ako više voliš gledati video, pretplati se na YOUTUBE KANAL.

>>> Ako želiš raditi sa mnom, javi se na info@teach2heal.com.hr.

Ako STRES na radnom mjestu zamislimo kao požar koji se lako širi i teško kontrolira, tada je osoba koji redovito prakticira mindfulness ustvari VATROGASAC u izvrsnoj formi jer

• razumije uzroke požara,
• sama ne uzrokuje požar,
• nosi vatrootpornu odjeću,
• odmah osjeti miris dima,
• jasni su joj obrasci širenja požara, 
• sprječava širenje požara, 
• brzo gasi požar,  
• uči druge gasiti požar, 
• pomaže žrtvama požara, 
• prepoznaje i smiruje piromane, 
• fokusirana je na spašavanje života,  
• lako savladava prepreke, 
• brzo donosi odluke,
• i uvijek sa sobom nosi svu potrebnu opremu ( prepoznat ćete ju po kanti s vodom:))

Ukratko, osoba koju u slučaju požara definitivno želite imati uza sebe.

• Koliko su česti požari u vašoj firmi? 
• Kako požari utječu na vaše zaposlenike, a kako na vaše poslovanje? 
• Koje korake poduzimate na području zaštite od požara?
• Koliko vaših zaposlenika zna koristiti aparat za gašenje požara?
• Koliko vatrogasaca radi u vašoj firmi?

Moja misija je svijet bez požara. 

Vjerujem da je moguć. 

Samo nam treba malo više vatrogasaca … 👨‍🚒

Vidimo se 😉

Lana,

mindfulness & antistres edukatorica

*******

>>> Ako ti se sviđa moj blog, pretplati se na TJEDNI NEWSLETTER.

>>> Ako više voliš gledati video, pretplati se na YOUTUBE KANAL.

>>> Ako želiš raditi sa mnom, javi se na info@teach2heal.com.hr.

Jeste li se ikada zapitali što se sve krije iza ravnoteže između privatnog i poslovnog života? Kako izgleda ta tajanstvena ravnoteža? Kako se do nje dolazi? Što voli, a što ne?

Ovih dana puno razmišljam o spomenutoj ravnoteži i putevima koji vode do nje. Naravno, ovisno o okolnostima vezanim uz posao i privatni život, putovanja prema njoj mogu izgledati potpuno drugačije. No postoje neki zajednički granični prijelazi na kojima ćete morati zastati.

Vremensko-prostorna granica u vama

Pitanje ravnoteže je uvijek povezano s dobro postavljenim granicama koje možemo podijeliti na vanjske i unutarnje. Vanjske granice su vremenske i prostorne odnosno radite li neprestano van radnog vremena i/ili kod kuće. Njih ste vjerojatno svjesni i nadam se da ih uspijevate svakodnevno održavati kroz postavljanje granica, samoorganizaciju i samodisciplinu. Pogotovo ako radite od kuće.

No postoje i unutarnje granice koje su vezane uz sve misli, emocije i ponašanja koja često nesvjesno ulijevamo iz poslovnog u privatni život, a ponekad i obratno. 

Ravnoteža je poremećena ako za vrijeme privatnog života niste prisutni nego ste i dalje glavom na poslu. Samo vrtite situacije koje su se dogodile ili obaveze koje vas čekaju sutra te ih ne možete pustiti.

Npr. dijete vam prepričava svoj dan u školi, a vi klimate glavom, a ustvari razmišljate o poslu i ne slušate. Dijete zaključuje da vas ne zanima i prestane dijeliti. 

To su znakovi da ste nesvjesni odnosno na automatskom pilotu kada dođete s posla. Ako imate taj problem, istražite što možete učiniti na putu između posla i kuće kako bi bili prisutniji u svom privatnom životu. 

Npr, na kraju radnog vremena isprobajte neke mindfulness vježbe za vraćanje u sada i ovdje, kao što su svjesno disanje, svjesno jedenje ili svjesno kretanje. Ili ubacite neku fizičku aktivnost koja će vam pomoći izbaciti posao iz uma i tijela.

Stresna granica u vama

Nakon stresnog dana na poslu obično ste u grču te stres ostaje zarobljen u vama, vašem tijelu, mislima, emocijama i ponašanju ako ništa ne učinite da se on oslobodi. Jeste li primijetili kako baš kada ste pod stresom na poslu situacija kod kuće isto eskalira? Pitate li se ikada zašto?

Npr. neki kolega vas naljuti na poslu i prešutite to iako ste ljuti. Dođete doma i iskoristite prvu priliku da svoju ljutnju izbacite u situaciji koja vas možda inače ne bi naljutila, ali sada je poslužila kao ispušni ventil. 

Ako često koristite ispušne ventile kod kuće, svjesno promijenite taj način izbacivanja stresa iz tijela te potražite neke druge ventile : trčite oko zgrade, vičite u autu, otiđite u teretanu nakon posla, igrajte tenis, plešite, … Učinite što treba kako ne bi prelijevali stres s posla u obiteljski život koji bi trebao biti opuštajući i regenerirajući dio dana.

Kada su mi djeca bila mala, odlazak u vrtić mi je bio najstresniji dio dana. Uvela sam si pauzu za resetiranje od 10 minuta između vrtića i odlaska na posao kako se taj stres ne bi prelio na ostatak dana. Toplo preporučujem, to mi je bio spas. ❤️

A pjevanje u autu u popodnevnoj koloni preko srednjeg mosta da ni ne spominjem. Da, to sam bila ja 😂

Granica između vas i drugih

Često u želji da postignete ravnotežu između posla i obitelji cijelo vrijeme samo zadovoljavate tuđe potrebe, bilo poslodavca i klijenata bilo članova obitelji. Uđete u žrvanj i mogu proći godine dok ne shvatite kako nemate više vremena za sebe. Jednostavno izgubite sebe jureći između posla i kuće. Ganjate neka fantomska moranja i ne pitate se više što želite i trebate! 

Svima je potreban prostor i vrijeme u kojima ste sami sa sobom, vrijeme u kojem slušate sebe i zadovoljavate svoje želje i potrebe. Vrijeme u kojem se brinete za sebe i tako razvijate svoju otpornost na stres. Vaše vrijeme koje se krije I Z M E Đ U obiteljskog i poslovnog života.

Istražite sve raspoložive trenutke koje vam izgledaju kao gubljenje vremena i okrenite ih u svoju korist. Čekanje u redu, vožnja na posao, dosadan sastanak, razvažanje djece po aktivnostima, …  Žao mi je što nisam zapisala koliko sam knjiga pročitala za vrijeme kćerine gimnastike i plesa 🙂

Od kada intenzivno istražujem i njegujem prostor i vrijeme između poslovnog i obiteljskog života, tajanstvena ravnoteža mi polako otkriva svoje draži kroz mir i zadovoljstvo u meni i oko mene. 

Vidimo se 😉

Lana,

mindfulness & antistres edukatorica

*******

>>> Ako ti se sviđa moj blog, pretplati se na TJEDNI NEWSLETTER.

>>> Ako više voliš gledati video, pretplati se na YOUTUBE KANAL.

>>> Ako želiš raditi sa mnom, javi se na info@teach2heal.com.hr.

 

Ako je stres jedan od izazova s kojim se susrećete svakodnevno i već mjesecima tražite načine kako da izađete iz tog začaranog kruga, možda je došlo vrijeme za upoznavanje s načinom funkcioniranja stresa. 

Za početak, ljudi najčešće imaju malo iskrivljenu percepcija stresa. Stres obično doživljavaju kao neku nepoznatu vanjsku silu koja ih napada. Govore Ja sam pod stresom kao da je stres velika stijena koja ih pritišće i ne dozvoljava im disati odnosno pod kojom su bespomoćni. 

Upravo taj osjećaj bespomoćnosti dovodi do pojave frustracije i ljutnje koju zatim usmjeravaju na njima očite krivce za stres: vanjske događaje, druge ljude, bliske osobe, sustav ili cijeli svijet. Poznato? 

Dobra vijest je da je stvarnost mrvicu drugačija. Naime, vanjske okolnosti koje vam izazivaju stres se nazivaju STRESORI. I u pravu ste ako mislite da njih ne možete previše kontrolirati. 

Stvarno nemate velik utjecaj na to koliko često i u kojim situacijama će se pojavljivati. Ali saznanje koje vam može u potpunosti promijeniti percepciju je da stres NISU stresori. 

Stres je ustvari VAŠA SVEUKUPNA STRESNA REAKCIJA na stresore koja uključuje VAŠE tjelesne osjete, VAŠE misli, VAŠE emocije i VAŠE ponašanje. 

A ako je stres ustvari u VAMA, tada ste VI ti koji imaju kontrolu nad svojim stresom. Vi možete naučiti kako upravljati svojim stresnim reakcijama. Vi možete razviti svoju otpornost na stres. 

Vi imate MOĆ 💪

U čemu je onda problem? 

Problem nastaje kada vaša reakcija na stres uključuje preplavljenost mislima i emocijama koje vam ne dozvoljavaju da smireno, promišljeno i konstruktivno odgovorite na stresor. No, iako vam to trenutno tako ne izgleda, možete naučiti kako nesvjesnu stresnu reakciju zamijeniti svjesnim izborom. Možete naučiti kako se prestati osjećati tako bespomoćno kada ste suočeni sa stresom!

Prvi korak je osvijestiti kako vaš stres izgleda kako bi ga lakše prepoznali kada se pojavi. Izaberite jedan stresor koji vas muči ovih dana. Zatim zapišite koji tjelesni osjeti se tada javljaju, koje misli kruže glavom, kako se osjećate i, na kraju, kako se ponašate. 

Kako vam se sada čini vaša stresna reakcija? Je li pridonosi rješavanju problema ili ga produbljuje? Razumijete li zašto je takva? Zadovoljni ste s njom ili ju želite promijeniti? Da možete birati, kako biste reagirali? 

Vidimo se  😉

Lana,

mindfulness & antistres edukatorica

*******

>>> Ako ti se sviđa moj blog, pretplati se na TJEDNI NEWSLETTER.

>>> Ako više voliš gledati video, pretplati se na YOUTUBE KANAL.

>>> Ako želiš raditi sa mnom, javi se na info@teach2heal.com.hr.

Kada ste zadnji put uživali u tišini vlastitog uma? Kada ste zadnji put samo bili u sadašnjem trenutku, a ne razmišljali o milijun stvari? Kada je zadnji put vaš um bio smiren i opušten? 

Zadnjih smo godina počeli više slušati svoje tijelo i bolje se brinuti o njemu. Pružamo mu odmor, zdravu hranu, priuštimo mu opuštanje, spavanje, fizičku aktivnost, svježi zrak, redovitu hidrataciju i povremenu detoksikaciju. Bolje razumijemo govor tijela, prepoznajemo potrebe tijela i pokušavamo ih zadovoljiti.

No što vrijedi za tijelo, vrijedi i za um. Zaboravili smo da i um ima svoje potrebe koje trebamo zadovoljiti. S jedne strane um voli razmišljati i rješavati probleme no s druge strane treba mu i odmor i opuštanje. Voli informacije, ali može i pregorjeti od previše informacija. Voli razgovarati s drugima i biti uključen u sva zbivanja, ali nekada mu treba tišina i samoća. 

Treba mu pružiti ravnotežu: između akcije i odmora, između djelovanja i bivanja. Neki od znakovi koji mogu pokazivati da umu treba predah su preplavljenost mislima, gubitak jasnoće i fokusa, zaboravljivost, izgubljenost u mislima, zakočenost, … Isto kao i tijelo, i um nam na svoj način govori da smo pretjerali i da treba odmor.

Naime, kroz život svoj um punimo svime i svačime, informacijama, znanjima, iskustvima, problemima, rješenjima, događajima, emocijama, mislima, ljudima, odnosima, uspomenama, stvarima, … Što mu zadajemo više zadataka, on više ubrzava. S vremenom uđe u šestu brzinu, mjenjač se istroši od šaltanja te postane izazovno vratiti ga u nižu brzinu ili ga zaustaviti. 

Prihvatite to kao znak da je došlo vrijeme za poduzimanje akcije i pružanje pomoći umu da izađe iz svog začaranog kruga. Pokažite mu izlaz s autoceste kojom juri. Pokažite mu put prema miru za kojim žudi. Dajte mu ono što treba. Budite tu za njega kao što je on uvijek tu za vas, čak i ako je preponosan priznati da treba pomoć. Um voli kontrolirati sve i ne voli pokazivati svoju ranjivost. Poznato? 

Slijede neke ideje kojima možete započeti s procesom smirivanja uma. 

Smanjiti količinu prosuđivanja

Prosuđivanje je jedan od misaonih obrazaca koji može generirati mnogo misli koje nam nisu korisne i nepotrebno zauzimaju naš mentalni prostor. Primijetite koliko prosuđujete sve oko sebe tijekom dana te osvijestite ima li prostora za smanjivanje suvišnog prosuđivanja. Nije potrebno da oko baš svega imate svoje mišljenje. Razlučite bitno od nebitnog, korisne prosudbe od beskorisnih te se riješite suvišne pozadinske buke.

Prakticirati prihvaćanje

Prihvaćanje situacije u kojoj se nalazimo, prihvaćanje osjećaja koje imamo, prihvaćanje misli i tjelesnih osjeta, prihvaćanje sebe kakvi jesmo, prihvaćanje drugih kakvi jesu, prihvaćanje sadašnjeg trenutka kakav on jest. Prihvaćanje je dopuštanje stvarima da budu onakve kakve jesu bez pružanja otpora. Kada uspijete prihvatiti stvari kakve jesu, oslobađate energiju za poduzimanje odgovarajućih radnji umjesto da trošite energiju na pružanje otpora, poricanje i prosuđivanje koji koče i zamagljuju um.

Prakticirati otpuštanje

Otpuštanje je prirodan proces čišćenja tijela, uma i srca. Otpuštanje se prirodno događa dok spavamo. Jednostavno, s vremena na vrijeme trebamo pustiti ono što nam više nije potrebno i što nam ne čini dobro. Otpuštanjem starih misli i uvjerenja, otvaramo prostor za nove. Otpuštanjem stvari koje nas čine nesretnima otvaramo prostor za one koje nas čine sretnima. Otpustimo li prošlost, otvaramo se budućnosti. Otvorite dlanove i hrabro i s povjerenjem pustite to čega se grčevito držite, što god to bilo. Odvežite se i oslobodite sami sebe.

Predah od informacija

Ako je um cijelo vrijeme bombardiran informacijama bez praznog hoda u kojem bi ih imao vremena procesuirati, to mu može dugoročno predstavljati problem. Pogotovo danas, kada smo izloženi tolikoj količini informacija kao nikada do sada. Dozirajte. Osvijestite kada je previše i recite stop. Nakon posla ostavite umu neko vrijeme u tišini, bez novih mentalnih i senzornih podražaja, bez tehnologije, mobitela, portala i društvenih mreža. Resetirajte ga svjesnom tišinom ili snom. 

Propuštanje misli

Misli kao oblaci je mindfulness vježba koja može poslužiti kao alat svakodnevne mentalne higijene. Sjednite i zatvorite oči. Fokusirajte se na misli tako da ih primijetite i promatrate kao objektivni promatrač. Pustite misli da prolaze kroz vaš um kao što nebom prolaze oblaci. Promatrajte ih kako prolaze, bez prosuđivanje, otpora ili pitanja zašto su tu. Misli možemo pustiti da samo prolaze našim umom bez da se borimo s njima. One nisu istina, one nisu mi. One su samo konstrukti uma i prolazne su. Promatrajte ih kako prolaze, jedna za drugom, u nizu, …, odlaze svojim putem dok im vi mašete iz daljine!

Tijelo kao sigurna luka

Sigurno ste čuli kako se sve više priča o povezanosti tijela i uma. Postoji cijeli niz istraživanja na tu temu. Možda ste i primijetili kako se um opušta kada radimo neke fizičke aktivnosti. Kada smo više fokusirano na tijelo, tjelesne senzacije i pokrete, kao da se usidrimo u tijelu i vratimo u sigurnu luku. Na neki način tijelo preuzima kontrolu kojoj se um prepušta i tako dobije predah koji zaslužuje. Ako još niste našli fizičku aktivnost koja vam najbolje odgovara, tražite dalje. Za mene je to definitivno vožnja biciklom kroz prirodu, plivanje, planinarenje i ples.

Flow aktivnosti koje opuštaju um

Također, postoje neke aktivnosti koje mogu, ali i ne moraju biti fizičke nego mogu biti vezane uz umjetnost i kreativnost, a koje nas mogu ubaciti u stanje opuštenog fokusa tzv. flow stanje. Npr. crtanje, slikanje, sviranje, plesanje, slušanje muzike, čitanje, pisanje, fotografiranje, izrađivanje predmeta, modeliranje, vrtlarenje, slaganje lego kockica, … Ako nemate takvu vrstu hobija, probajte se prisjetiti stvari koje ste voljeli raditi kao dijete. Ja sam nedavno počela ponovno crtati i slikati, što nisam radila od malih nogu. Uči me prepuštanju inspiraciji i kreativnosti, a um je opušten i igra se 🙂

Ove su neke od ideja koje vam mogu pomoći na početku. Izaberite one koje vam zvuče izvedive i zanimljive. Isprobajte, prilagođavajte, igrajte se! Bez brige, kada pronađete pravu kombinaciju, um će vam poslati feedback ❤️

Vidimo se 😉

Lana

 

>>> Ako ti se sviđa moj blog, pretplati se na TJEDNI NEWSLETTER.

>>> Ako želiš raditi sa mnom, javi se na info@teach2heal.com.hr.